Security research u Obzoru Europa

Sigurnosna istraživanja u okviru programa Obzor Europa – Klaster 3 Civilna sigurnost za društvo usmjerena su na razvoj inovativnih rješenja kojima se štiti sigurnost građana, jača otpornost društava i infrastruktura te unapređuje sposobnost Europske unije da odgovori na postojeće i nove prijetnje. Današnji sigurnosni izazovi proizlaze iz rata u Ukrajini i drugih geopolitičkih nestabilnosti, prijetnji terorizma i organiziranog kriminala, kibernapada, dezinformacija, instrumentalizacije migracija, klimatskih ekstrema i prirodnih katastrofa.

Program pruža podršku razvoju tehnologija, metoda i alata potrebnih sigurnosnim praktičarima, uključujući policiju, graničnu i carinsku službu, civilnu zaštitu i druge dionike. Poseban naglasak stavljen je na etička i pravna načela, zaštitu temeljnih prava i privatnosti te uključivanje građana i zajednica u procese sigurnosti.

U sklopu istraživanja u Klasteru 3 podupirat će se glavni politički prioriteti Europske komisije za razdoblje 2024.–2029. („Safer and more secure Europe“, „Preparedness Union“, „Stronger Common Borders“). Klaster doprinosi provedbi nove Europske strategije unutarnje sigurnosti, Unije pripravnosti te sektorskih strategija i akcijskih planova povezanih s borbom protiv kriminala i terorizma, upravljanjem granicama, kibernetičkom sigurnošću, zaštitom kritične infrastrukture i smanjenjem rizika od katastrofa. Posebna poveznica ostvaruje se s Europskim zelenim planom i digitalnom tranzicijom, kao i s EU strategijama i zakonodavstvom u područjima poput borbe protiv trgovanja ljudima, borbe protiv droga, suzbijanja dezinformacija, jačanja otpornosti na klimatske ekstreme, pomorske sigurnosti i carinskih reformi.

Bolja zaštita Europske unije i njezinih građana od kriminala i terorizma

Sigurnost građana EU-a ne može se u potpunosti osigurati djelovanjem samo na nacionalnoj razini, jer se kriminal i terorizam neprestano razvijaju i sve češće prelaze granice država članica. Europski odgovor mora biti zajednički, usmjeren na prevenciju, rano otkrivanje i učinkovitije istražne postupke, kao i na ublažavanje posljedica kriminalnih aktivnosti za društvo.

U ovom području istraživanja razvijat će se moderni alati i metode za prikupljanje i analizu dokaza, digitalnu forenziku, zakonit pristup podacima te unapređenje inteligentnih sustava za rano otkrivanje i predviđanje kriminalnih mreža. Novi pristup borbi protiv kriminala i terorizma temelji se i na dubljem razumijevanju društvenih i psiholoških aspekata sigurnosnih prijetnji, uključujući nasilnu radikalizaciju, seksualno zlostavljanje djece, rodno uvjetovano nasilje, širenje dezinformacija i lažnih vijesti, te širenje ekstremističkih ideologija putem digitalnih kanala. Posebno se naglašava potreba za zaštitom ranjivih skupina te pružanjem potpore žrtvama kriminala i terorističkih djela. Rezultati istraživanja u ovom području trebaju omogućiti sigurnosnim službama i policijskim tijelima nove operativne alate za očuvanje javnog reda i sigurnosti, poboljšati prekograničnu suradnju te osigurati brži i učinkovitiji odgovor na prijetnje.

Cilj je osnažiti kapacitete sigurnosne zajednice u borbi protiv različitih oblika kriminala: od kibernetičkog kriminala i financijskih zločina (pranje novca, krađa identiteta, prijevare), preko organiziranog kriminala (trgovina drogom, krijumčarenje ljudi, ilegalna trgovina kulturnim dobrima, ekološki kriminal) do novih prijetnji koje nastaju u digitalnom okruženju. Primjena inovativnih tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju i napredne forenzičke alate, omogućit će sigurnosnim tijelima višu razinu pripravnosti, brži odgovor i snažnije preventivne kapacitete u zaštiti građana i društva od kriminala i terorizma.

Učinkovito upravljanje vanjskim granicama Europske unije

Upravljanje vanjskim granicama EU-a jedno je od temeljnih pitanja sigurnosti i slobodnog kretanja ljudi unutar Schengenskog prostora. Samostalnim djelovanjem država članica nije moguće u potpunosti odgovoriti na kompleksne izazove poput nezakonitih migracija, krijumčarenja ljudi, trgovine oružjem i drogom te prijetnji od krijumčarenja opasnih materijala. Zajednički europski pristup, temeljen na inovacijama i suradnji, ključan je za očuvanje sigurnosti građana i učinkovitost graničnih kontrola.

Ova destinacija potiče razvoj naprednih tehnologija i rješenja koja omogućuju sigurniji, protočniji i učinkovitiji prelazak granica. U fokusu su integrirani sustavi nadzora, uporaba satelitskih i bespilotnih tehnologija, biometrijska rješenja, sigurni putni dokumenti i inovativni alati za otkrivanje krijumčarenja. Naglasak je i na pametnim carinskim procedurama koje olakšavaju trgovinu, a istovremeno jačaju sigurnosne kontrole na vanjskim granicama EU-a. Posebna važnost pridaje se poštivanju temeljnih prava i sloboda građana te zaštiti privatnosti i osobnih podataka. Novi pristupi upravljanju granicama moraju osigurati da sigurnost ide ruku pod ruku s poštovanjem ljudskih prava, uključujući prava migranata i tražitelja azila.

Ova destinacija usko je povezana s politikama i instrumentima EU-a kao što su Novi pakt o migracijama i azilu, reforma carinskog sustava, Strategija EU-a za pomorsku sigurnost (EUMSS), te strateška suradnja s agencijama poput Frontexa i eu-LISA-e. Suradnja istraživačkih institucija, sigurnosnih službi i industrije omogućit će razvoj rješenja koja su operativno primjenjiva u svakodnevnom radu graničnih i carinskih službi.

Cilj je povećati otpornost i učinkovitost europskog graničnog upravljanja: od bržeg i sigurnijeg otkrivanja prijetnji i kriminalnih aktivnosti na granici, do osiguravanja sigurnog i zakonitog protoka ljudi i roba. Rezultati istraživanja trebali bi doprinijeti stvaranju granica koje su istovremeno sigurne, učinkovite i humane, čime se jača povjerenje građana u europski sustav sigurnosti i slobode kretanja.

Otporna infrastruktura

Kritična infrastruktura Europske unije – uključujući energetiku, promet, komunikacijske mreže, zdravstvene sustave, vodne resurse i opskrbne lance – predstavlja temelj svakodnevnog života građana i funkcioniranja gospodarstva. Njena zaštita i otpornost ključni su elementi sigurnosne politike EU-a. Međutim, sve češći kibernetički napadi, prirodne katastrofe, klimatski ekstremi i hibridne prijetnje pokazuju koliko je infrastruktura ranjiva na različite oblike poremećaja i napada.

Ova destinacija usmjerena je na jačanje pripravnosti, otpornosti i kapaciteta za brži oporavak kritične infrastrukture. Istraživanja će razvijati nove tehnologije, metode i modele za identifikaciju i procjenu rizika, bolju prevenciju i otpornost na velike poremećaje, kao i inovativne sustave za krizno upravljanje. Poseban naglasak stavlja se na interoperabilnost različitih sektora infrastrukture, kako bi se osigurala kontinuitet usluga čak i u uvjetima ozbiljnih sigurnosnih prijetnji. Važan dio istraživanja odnosi se na ljudski faktor – edukaciju, treninge i osposobljavanje osoblja koje upravlja kritičnom infrastrukturom, kao i na razvoj procedura koje smanjuju rizik od ljudske pogreške u kriznim situacijama. Time se osigurava da inovativne tehnologije budu dopunjene snažnim kapacitetima i kompetencijama stručnjaka. Destinacija je usko povezana s Europskom direktivom o otpornosti kritične infrastrukture (CER), kao i s politikama EU-a u području energetike, transporta i digitalne sigurnosti. Ujedno doprinosi ciljevima Europskog zelenog plana, budući da klimatske promjene povećavaju rizik od poremećaja u infrastrukturi, te Digitalne strategije Europe, koja naglašava važnost sigurnih i otpornijih digitalnih mreža. Očekuje se da rezultati istraživanja donesu konkretne alate za predviđanje i sprječavanje kvarova, učinkovit odgovor na napade i brži oporavak sustava. Povećana otpornost infrastrukture pridonijet će sigurnosti građana, stabilnosti gospodarstva i povjerenju javnosti u sposobnost EU-a da se nosi s krizama.

Društvo otporno na katastrofe u Europi

Europsko društvo suočava se s učestalim prirodnim katastrofama i krizama uzrokovanim ljudskim djelovanjem – od poplava, šumskih požara i potresa, do kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih prijetnji. Klimatske promjene dodatno povećavaju učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih događaja, dok globalni sigurnosni izazovi stvaraju nove složene rizike. Sve to naglašava potrebu za izgradnjom otpornijeg društva koje može spriječiti, prepoznati, ublažiti i brzo se oporaviti od katastrofa.

Ova destinacija usmjerena je na razvoj inovativnih tehnologija, alata i metoda za unapređenje pripravnosti i odgovora na katastrofe. Uključuje istraživanja u području sustava za rano upozoravanje, procjene rizika, predviđanja i modeliranja, kao i primjenu autonomnih sustava, robotike i umjetne inteligencije u kriznim intervencijama. Poseban naglasak stavlja se na prekograničnu suradnju, razmjenu podataka i zajedničke kapacitete država članica EU-a u zaštiti i spašavanju. Jedan od ključnih ciljeva je jačanje uloge građana i lokalnih zajednica u pripremi i odgovoru na katastrofe. Povećana svijest o rizicima, obrazovanje i uključivanje građana u procese planiranja i prevencije doprinose stvaranju kulture sigurnosti i otpornosti. Time se potiče i društvena kohezija, jer zajednice postaju aktivni sudionici u smanjenju rizika od katastrofa.

Destinacija je povezana s europskim politikama i strategijama, uključujući EU strategiju smanjenja rizika od katastrofa, klimatske politike u okviru Europskog zelenog plana, te mehanizme civilne zaštite Europske unije (UCPM). Također podržava međunarodne obveze EU-a, kao što su Sendai okvir za smanjenje rizika od katastrofa i ciljevi održivog razvoja UN-a. Rezultati istraživanja u ovom području omogućit će bolju spremnost i otpornost europskih društava, manju ranjivost na prirodne i ljudske katastrofe te brži oporavak nakon kriza. Krajnji cilj je smanjenje ljudskih gubitaka i ekonomskih šteta, jačanje sigurnosti građana te osiguranje da Europa postane globalni predvodnik u izgradnji otpornosti na katastrofe.

Jačanje istraživanja i inovacija u području sigurnosti

Sigurnosna istraživanja i inovacije u Klasteru 3 imaju važnu ulogu u povezivanju znanstvene zajednice, industrije i krajnjih korisnika – sigurnosnih službi, civilne zaštite, policije i drugih relevantnih aktera. Samo uz snažnu suradnju i razmjenu znanja moguće je osigurati da rezultati istraživanja ne ostanu u laboratorijima, već da se pretoče u konkretna rješenja koja odgovaraju na stvarne potrebe na terenu.

Ova destinacija usmjerena je na poboljšanje načina na koji se sigurnosna istraživanja provode, financiraju i primjenjuju u praksi. Poseban naglasak stavlja se na uključivanje malih i srednjih poduzeća (MSP-ova) u sigurnosni istraživački ekosustav, poticanje inovacija kroz predkomercijalnu i inovativnu nabavu te bolje korištenje rezultata prethodnih istraživačkih projekata. Time se jača europska industrijska baza u području sigurnosti i potiče konkurentnost europskog gospodarstva. Destinacija također podupire uspostavu i razvoj europske baze podataka i mreža za sigurnosna istraživanja i inovacije, kako bi se osigurala veća transparentnost i učinkovitija suradnja među dionicima. Time se smanjuje fragmentacija istraživačkog prostora, potiče razmjena dobre prakse i olakšava korištenje rezultata na europskoj razini. Istraživanja u ovom području pridonose i boljoj međunarodnoj suradnji, budući da sigurnosni izazovi često nadilaze granice Europske unije. Zajednički projekti s partnerskim zemljama i međunarodnim organizacijama doprinose globalnoj sigurnosti, a istovremeno jačaju europsku poziciju u sigurnosnim inovacijama. Rezultati ove destinacije očekuju se u obliku učinkovitijeg prijenosa znanja iz istraživanja u praksu, povećane primjenjivosti rezultata u radu sigurnosnih službi, jače suradnje između javnog i privatnog sektora te boljeg iskorištavanja inovacijskog potencijala europske sigurnosne industrije. Krajnji cilj je da istraživanja u Klasteru 3 budu izravno povezana s rješenjima koja povećavaju sigurnost građana i društva u cjelini.

Povećana kibernetička sigurnost

Kibernetička sigurnost postala je jedno od najvažnijih područja sigurnosne politike Europske unije. Digitalna transformacija društva i gospodarstva donijela je brojne prednosti, ali i nove ranjivosti – od kibernetičkih napada na kritičnu infrastrukturu, preko krađe identiteta i financijskih prijevara, do širenja dezinformacija i zloupotrebe digitalnih tehnologija. Sigurnost građana, institucija i poduzeća u digitalnom okruženju ključna je pretpostavka za funkcioniranje moderne Europe.

Ova destinacija po prvi put je izdvojena kao samostalno područje istraživanja i inovacija unutar Klastera 3. Cilj je povećati otpornost Europske unije na kibernetičke prijetnje kroz razvoj novih tehnologija, alata i metoda zaštite. Naglasak je na istraživanju sigurnih digitalnih rješenja, jačanju sposobnosti za otkrivanje i prevenciju kibernetičkih napada te osiguravanju strateške autonomije EU-a u području kibernetičke sigurnosti. Destinacija podupire projekte koji jačaju suradnju između istraživačkih institucija, industrije i sigurnosnih praktičara u Europi, ali i povezanost s Europskim centrom za kompetencije za kibernetičku sigurnost (ECCC) i nacionalnim centrima kompetencija. Time se gradi jedinstven europski istraživački i inovacijski ekosustav u području kibernetičke sigurnosti.

Kibernetička sigurnost povezana je s mnogim drugim politikama EU-a – od Strategije EU-a za kibernetičku sigurnost, preko zakonodavnog okvira (NIS2 direktiva, Cyber Resilience Act), do Digitalne strategije Europe i instrumenata koji podržavaju sigurnu digitalnu tranziciju. Ova destinacija također ima važnu ulogu u zaštiti demokratskih procesa, borbi protiv kibernetičkog kriminala i osiguravanju sigurnosti građana na internetu. Rezultati istraživanja u ovom području očekuju se u obliku naprednih rješenja za zaštitu kritične infrastrukture, alata za brzu detekciju i odgovor na incidente, sigurnih komunikacijskih sustava i novih metoda edukacije i podizanja svijesti građana o važnosti kibernetičke sigurnosti. Krajnji cilj je stvoriti otporniji i sigurniji digitalni prostor u kojem se građani, poduzeća i institucije mogu slobodno razvijati i koristiti prednosti digitalnog doba bez straha od kibernetičkih prijetnji.