Pristupačnost
Pristupačnosti
loading

Civilna sigurnost za društvo

Civilna sigurnost za društvo

Security research u Obzoru Europa

Obzor Europa okvirni je program Europske unije za istraživanje i inovacije za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Program obuhvaća značajan broj različitih područja i tema, a sigurnost kao područje istraživanja nastavlja zauzimati bitan položaj u novom programu. U strukturi novog programa Obzor Europa, sigurnost je pozicionirana unutar drugog stupa Globalni izazovi i industrijska konkurentnost Europe kao treći od ukupno šest klastera pod nazivom Civilna sigurnost za društvo.

Sigurnosna pitanja, teme i problemi iz prijašnjih razdoblja kao što su kriminal, terorizam i sigurnost na granicama i dalje predstavljaju značajan izazov za znanstvenu i sigurnosnu zajednicu Europske unije. Ilegalne migracije uzrokovane trajnom sigurnosnom i gospodarskom nestabilnošću u neposrednoj blizini Europske unije, kao i povećanje legalnog transfera robe i ljudi, kontinuirano stvaraju nove sigurnosne prijetnje koje zahtijevaju moderna tehnološka rješenja. Novi izazovi u ovim područjima, a osobito aspekt kiberkriminala, adekvatno se mogu rješavati jedino putem koordiniranog odgovora i modernih tehnologija. Nove i inovativne tehnologije pružaju odgovor na širok spektar sigurnosnih prijetnji, uključujući i posljedice uzrokovane katastrofama (bilo prirodnim katastrofama ili katastrofama uzrokovanima djelovanjem čovjeka). Navedeni sigurnosni problemi imaju potencijalno izrazito negativan utjecaj na društvo, zdravlje, sustave upravljanja, kritične infrastrukture, vlast, opskrbu energijom, vodovodne sustave, kulturnu baštinu i dr. Cilj ovog područja istraživanja je osigurati nesmetani i kontinuirani rad vitalnih društvenih funkcija, smanjiti gubitak ljudskih života, ublažiti štetu koju trpi zdravlje ljudi i okoliš, ublažiti ekonomsku i materijalnu štetu, osigurati sigurnost hrane te poboljšati razumijevanje i smanjiti rizik od različitih vrsta katastrofa. Inovativna i kolaborativna rješenja značajno pridonose rješavanju navedenih problema i predstavljaju bitnu stavku u poboljšanju života građana Europske unije.

U sklopu istraživanja u klasteru 3 podržat će se glavni politički prioriteti Komisije u svrhu Promicanja europskog načina života. Projektima se trebaju u obzir uzeti i Europski zeleni plan i Digitalna strategija Europe, dvije važne političke odrednice Komisije za sljedeći višegodišnji okvir. Nadalje, klaster 3 će podržati implementaciju Strategije EU-a za sigurnosnu uniju, dimenzije upravljanja i sigurnosti na granicama navedene u Novom paktu o migracijama i azilu, EU politike smanjenja rizika od katastrofa, Strategiju EU-a za pomorsku sigurnost (EUMSS) te Strategiju EU-a za kibersigurnost. Područja istraživanja koja će biti obrađena u sklopu klastera 3 su borba protiv kriminala i terorizma, zaštita i sigurnost vanjskih granica Europske unije, zaštita kritične infrastrukture, zaštita od katastrofa (bilo prirodnih katastrofa ili katastrofa izazvanih djelovanjem čovjeka) i kibersigurnost.

Bolja zaštita Europske unije i njenih građana od kriminala i terorizma

Samostalnim djelovanjem država članica ne može se na zadovoljavajući način osigurati sigurnost i zaštita građana EU-a, a naročito u pogledu obrane od kriminala i terorizma koji kontinuirano evoluiraju u nove oblike i vrlo često prelaze granice nacionalnih država. Ciljevi ovog područja istraživanja su poboljšana prevencija, povećani kapaciteti za kvalitetniji istražni proces relevantnih institucija, ublažavanje utjecaja kriminala te poboljšano predviđanje i sprječavanje novih oblika kriminalnih radnji nastalih pod utjecajem digitalizacije i drugih tehnologija. Novi pristup borbi protiv kriminala i terorizma treba biti temeljen i na mnogo dubljem razumijevanju ljudskih i društvenih aspekata pojedinih društvenih izazova kao što su seksualno iskorištavanje djece, nasilna radikalizacija, krijumčarenje ljudi, dezinformacije, lažne vijesti, korupcija i kiberkriminalitet. Pomoć žrtvama važan je aspekt ove grane istraživanja. Rezultati istraživanja sigurnosnih prijetnji koje su sastavni dio ovog područja mogu biti i nove operativne aktivnosti raznih službi za očuvanje javnog reda i sigurnosti čime se kvaliteta sustava sigurnosti podiže na višu razinu. Kompetencije ovih službi bit će povećane novim metodama suzbijanja kriminala, kiberkriminala i terorizma te organiziranog kriminala poput krijumčarenja, pranja novca, krađe identiteta, krivotvorenja proizvoda, krijumčarenja droga i nekvalitetnih ili krivotvorenih lijekova, ekološkog kriminala te ilegalne trgovine kulturnim dobrima. Nove tehnologije podići će kapacitete sigurnosne zajednice u pogledu više razine spremnosti, bržeg i boljeg odgovora na sigurnosne prijetnje te ojačanih kapaciteta za prevenciju različitih oblika kriminala i terorizma.

Učinkovito upravljanje vanjskim granicama Europske unije

Poboljšanjem upravljanja vanjskim granicama Europske unije istraživači će značajno pridonijeti ciljevima navedenima u novoj Strategiji EU-a za sigurnosnu uniju, Novom paktu o migracijama i azilu te Strategiji EU-a za pomorsku sigurnost (EUMSS). Shodno tome, teme oko kojih će se graditi istraživanja usmjerene su na osiguravanje snažnih kopnenih, pomorskih i zračnih granica. Razvojem poboljšanih sposobnosti za kontrolu vanjskih granica osigurava se stabilnost i funkcioniranje Schengena bez kontrola na unutarnjim granicama. Bolje sustavne granične kontrole trebaju biti razvijene uz istovremeno olakšavanje putovanja dobronamjernim putnicima i poštivanje prava pojedinaca. Aspekti koji će biti poboljšani u sklopu istraživanja na području učinkovitog upravljanja granicama EU su integrirani i kontinuirani nadzor granica, situacijska svjesnost, potpora u analizi, suzbijanje prijevara i krađa identiteta i dokumenata, podržavanje buduće tehnologije za Europsku graničnu i obalnu stražu, podržavanje interoperabilnosti i mogućnosti informatičkih sustava EU-a za razmjenu podataka, razvoj bolje detekcije rizika, brži odgovor na krizne situacije i prevencija kriminala. Uz povećanje razine sigurnosti na kopnenim, pomorskim i zračnim granicama povećat će se i sigurnost lanaca opskrbe, olakšati protok robe preko vanjskih graničnih prijelaza te umanjiti poremećaji u trgovačkim rutama.

Istraživači će usko surađivati s Europskom agencijom za graničnu i obalnu stražu Frontex. Frontex će pružati podršku Komisiji u dizajnu i implementaciji relevantnih istraživačkih i inovacijskih aktivnosti.

Zaštita kritične infrastrukture

Otpornost i autonomija fizičke, društvene i digitalne infrastrukture jedan je od vitalnih uvjeta za sigurnost građana Unije definiran u novoj Strategiji EU-a za sigurnosnu uniju koji se osigurava razvojem novih znanja, učinkovitih rješenja i najnovijih tehnologija te suradnjom svih zainteresiranih dionika. Potencijalna šteta uzrokovana nedovoljnom razinom zaštite kritične infrastrukture iznimno je velika te može brzo eskalirati i negativno utjecati na vrlo velik broj građana i društvenih funkcija. Kako bi se to spriječilo, potrebno je osigurati maksimalnu razinu zaštite infrastrukture uzimajući u obzir razvoj društva, globalna kretanja te potencijalnu razornu moć katastrofa (Europa je izložena širokom spektru prirodnih opasnosti) i klimatskih promjena. Brzi razvoj društva, tehnologije i okoliša uvijek za sobom povlači neki oblik utjecaja na infrastrukturu. Dodatna otežavajuća okolnost je što su kritične infrastrukture, kako bi se poboljšala njihova ukupna efikasnost, obično povezane u jedan kompletan sustav koji radi onda kada svi dijelovi besprijekorno funkcioniraju, stoga je potrebno osigurati otpornost infrastrukture na očekivane i neočekivane događaje, pravovremeno predviđati potencijalne rizike te uvijek imati na umu moguće posljedice uzrokovane namjernim ili nenamjernim ljudskim djelovanjem. U obzir se trebaju uzeti suvremene prijetnje i tehnološki trendovi poput umjetne inteligencije, ubrzanog razvoja bespilotnih letjelica te globalne pandemije, a infrastruktura u Uniji vrlo je primamljiva meta za terorističke skupine i razne oblike kiberprijetnji. Značajan faktor nestabilnosti i nesigurnosti su tzv. hibridne prijetnje gdje se kombiniraju fizički i kibernapadi na veći broj društvenih i političkih funkcija u svrhu postizanja maksimalne destabilizacije sustava. Napredni sustavi zaštite infrastrukture omogućuju siguran, brz i učinkovit odgovor na složene prijetnje i izazove bez potrebe za značajnom ljudskom intervencijom. Razvoj sigurnosne tehnologije za zaštitu kritične infrastrukture jednako tako ima pozitivan utjecaj na razinu sigurnosti pametnih gradova.

Društvo otporno na katastrofe

Cjelokupni svijet i naša društva suočavaju se sa sve većim rizikom od antropogenih i prirodnih opasnosti koje zahtijevaju jačanje kapaciteta u upravljanju rizicima i veću otpornost. To se postiže naprednijim instrumentima za prevenciju i pripremljenost, suvremenim tehnologijama za službenike koji se prvi odazivaju na mjesto događaja te pojačanom društvenom otpornošću. Sve veća ozbiljnost i učestalost ekstremnih vremenskih događaja kao što su poplave, vrućine, hladni valovi, oluje i šumski požari, uzrokovana je antropogenim klimatskim promjenama, a izloženost tim utjecajima zahtijeva poseban fokus istraživanja. Geološke opasnosti (potresi, tsunamiji i vulkanske erupcije) i sporo nastajuće opasnosti (porast razine mora, otapanje ledenjaka i suše) također zaslužuju kontinuiranu pozornost. Industrijske nesreće i teroristički napadi povezani s kemijskim, biološkim, radiološkim, nuklearnim i eksplozivnim materijalima (CBRN-E) pokazuju da antropogene prijetnje ove vrste također zahtijevaju jačanje kapaciteta za upravljanje krizama. Glavni fokus ovog područja istraživanja je na razvoju boljeg razumijevanja i povećanja znanja o katastrofama i rizicima od katastrofa, efikasnijoj međusektorskoj, međudisciplinskoj i međugraničnoj koordinaciji ciklusa upravljanja rizikom od katastrofa (od prevencije i pripravnosti do ublažavanja, reakcije i oporavka) na međunarodnoj i lokalnoj razini te boljem dijeljenju znanja i pojačanoj koordinaciji u standardizaciji na području upravljanja krizama. Nadalje, poboljšat će se kapaciteti za službenike koji se prvi odazivaju na mjesto događaja što će se postići razvojem suvremenih metoda pripreme, boljim sagledavanjem situacije, razvojem naprednijih alata za brži i sigurniji odaziv i razvojem alata za efikasnije identificiranje i njegu žrtava.

Istraživanjima će se podržati implementacija međunarodnih političkih inicijativa (kao npr. Okvir za smanjenje rizika od katastrofa iz Sendaija za period 2015-2030.), EU politike za smanjenje rizika od katastrofa i prilagodbu klimatskim promjenama i Strategije EU-a za sigurnosnu uniju (posebno za katastrofe povezane s terorizmom). Zahvaljujući značajnom broju kvalitetnih istraživanja koja su provedena u sklopu programa Obzor 2020., razvijena su znanja i tehnologije koje se trebaju uzeti u obzir i koje pružaju temelj za buduća istraživanja u poboljšanju otpornosti europskog društva na katastrofe bilo koje vrste.

Kibersigurnost

Digitalna transformacija, usred koje se Europa trenutno nalazi, zahtijeva značajno poboljšanje kibersigurnosti. Gotovo je nemoguće pronaći aspekt života koji nije pod utjecajem digitalnih tehnologija. Promet, trgovina, bankovne transakcije, društveni mediji, e-vlada, e-usluge, cjelokupna struktura našeg komunikacijskog sustava i prijenos velikih količina podataka samo su neki od aspekata naše svakodnevice koji ovise o nesmetanom radu i sigurnosti digitalnih tehnologija. Nove i nadolazeće tehnologije, poput napredne umjetne inteligencije, također zahtijevaju zadovoljavanje značajnih sigurnosnih uvjeta. Digitalni poremećaji prouzrokovani zlonamjernim kiberaktivnostima ugrožavaju ne samo naša gospodarstva, već i naš način života, slobode i vrijednosti te čak nastoje i potkopati koheziju i funkcioniranje demokracije u Europi. Osiguravanje zaštite sve većeg broja međusobno povezanih uređaja i sustava, poput sustava vodovoda, energetskih mreža, informacijskih i mrežnih sustava, transportnih i prometnih sustava, bolnica, zdravstvenih sustava, javnih institucija, naših domova i tvornica, predstavlja ozbiljan izazov, ali i imperativ za sigurnosnu zajednicu. Nužno je izgraditi otpornost na kibernapade i stvoriti učinkovit sustav odvraćanja od takvih napada, istovremeno vodeći računa o boljoj zaštiti podataka i očuvanju sloboda građana.

Istraživanjima na području kibersigurnosti podržat će se prioritet Europa spremna za digitalno doba te će se pridonijeti provedbi digitalnih politika i politika zaštite privatnosti Unije, osobito Direktive 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća EU o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije (NIS2 direktiva), EU Cybersecurity Act-a, GDPR-a i buduće Uredbe o e-privatnosti. Nova istraživanja i inovacije također će trebati uzeti u obzir rezultate proizašle iz projekata provedenih u sklopu programa Obzor 2020., poput pilot projekata financiranih u sklopu teme SU-ICT-03-2018 te drugih relevantnih tema. Kibersigurnost predstavlja horizontalnu aktivnost i nije limitirana isključivo na klaster 3. Uz natječaje i teme u sklopu klastera 3, druge relevantne aktivnosti vezane za kibersigurnost bit će pokrivene u sklopu radnog programa klastera 4 – Digitalizacija, industrija i svemir.