Pristupačnost
Pristupačnosti
loading

Digitalizacija, industrija i svemir

Digitalizacija, industrija i svemir

Suvremene europske države i njihova gospodarstva poticat će industrijsku i digitalnu transformaciju i jači razvoj svemirskih tehnologija primjenom istraživačkog rada i inovativnih rješenja usmjerenih na globalno vodstvo europske industrije. Na europskom putu zadržavanja globalnog vodstva u industriji, digitalizaciji (oblikovanje europske digitalne budućnosti) i svemiru (Europska svemirska strategija) primjenom pametnih, čistih i planetarno održivih tehnologija potrebna je kontinuirana potpora njihovu razvoju i usklađivanje prioriteta istraživanja i inovacija diljem Europe. Na tom putu su brojni izazovi, a europska industrija se mora prilagoditi novim zahtjevima vremena na način da se transformira (Industrijska transformacija 2050.).

Iako je Europa jedno od najvećih svjetskih tržišta digitalnih proizvoda i usluga i snažne industrijske proizvodnje, njen doprinos industrijskom svjetskom lancu digitalne opskrbe postepeno se smanjuje, a javna ulaganja u istraživanje i inovativni razvoj znatno zaostaju u odnosu na druge zemlje svijeta, osobito u ključnim tehnologijama. Ugroženost vodeće uloge Europe u inovativnim rješenjima u nizu industrijskih sektora zbog snažne globalne konkurencije, starenja industrijske infrastrukture nespremne za digitalizaciju, kružnu, čistu i klimatski neutralnu industriju te prevelikog oslanjanja na uvoz ključnih tehnologija i sirovina, zahtijeva nova ulaganja u skladu s društvenim potrebama za oblikovanje održive budućnosti.

Prioritet industrijske politike je smanjivanje velikog udjela emisije stakleničkih plinova, onečišćenja i otpada te iskorištavanja svih mogućnosti koje proizlaze iz te prilagodbe uz paralelno širenje digitalizacije, uvođenja čistih tehnologija i preoblikovanja cjelokupnih proizvodnih lanaca. Kako bi se izbjegao rizik od eventualno negativnih promjena, paralelno se treba odvijati proces jačanja socijalne uključenosti i smanjivanja nejednakosti, jačanja povjerenja i etičkih načela jer svaki proces transformacije društvenog i ekonomskog razvoja može dovesti do neželjenih posljedica. Zato je osnovni cilj europske politike izgradnja industrije s vodećim položajem na globalnoj razini u ključnim područjima uz potpuno poštivanje granica planeta i u skladu s društvenim potrebama i europskim vrijednostima.

U ovom dijelu programa Obzor Europa, u drugom stupu nazvanom Globalni izazovi i industrijska konkurentnost Europe  ključna područja istraživanja i razvoja grupirana su u dvije opće kategorije. Prva se odnosi na tehnologije razvoja od osam ključnih identificiranih područja razvoja: proizvodne tehnologije, prioritetne digitalne tehnologije, napredni materijali, tehnologije razvoja u nastajanju, umjetna inteligencija i robotika, internet sljedeće generacije, napredno računarstvo i velika količina podataka te svemirske tehnologije.

Uvođenjem inovativnih proizvodnih tehnologija, kao što je biointegrirana proizvodnja, doprinijet će se održivom napretku s više kružnog gospodarstva i ponovno upotrebljivih proizvoda u novim vrijednosnim lancima. Made in Europe partnerstvo u okviru programa Obzor Europa ima važnu ulogu u stvaranju europskog načina proizvodnje i održivog prosperiteta. U razvoju prioritetne digitalne tehnologije teži se napretku u ključnim komponentama i sustavima elektronike, fotonike, softverskim tehnologijama i platformama za povezivanje, pokretanju novih digitalnih aplikacija koje osiguravaju do sada nezabilježene razine računalne snage, povjerenja, sigurnosti te visoke preciznosti i niske potrošnje energije.

Razvoj naprednih materijala ključan je za prijelaz na kružno gospodarstvo i uspostavu nulte stope onečišćenja i ostvarenja ciljeva Europskog zelenog plana. Sigurni, održivi, konkurentni, lagani, funkcionalni pametno unaprijeđeni materijali trebali bi zadovoljiti posebne potrebe industrije, ali i najšire moguće zahtjeve korisnika te smanjiti ovisnost Europe o uvozu ključnih sirovina.

Tehnologijama razvoja u nastajanju s potencijalom za radikalne promjene načina na koji proizvodimo, radimo i živimo mogu se osigurati rješenja za široki raspon globalnih izazova. Razvoj umjetne inteligencije i robotike kao jedne od strateških tehnologija 21. stoljeća bitno će oblikovati svijet u kojem živimo. Zahvaljujući povećanoj računalnoj snazi, dostupnosti velikim količinama podataka, napretku u algoritmima, pametnim uređajima i robotima, društvo u cjelini imat će koristi u svakodnevnom životu. Mnoge socijalne i gospodarske aktivnosti ovise o internetu pa će inicijativa za Internet sljedeće generacije potaknuti razvoj ključnih tehnologija i infrastrukture za internet sutrašnjice s većom pouzdanošću, potpunom povezivosti i dostupnosti te kolektivnu inteligenciju uključujući ljude, procese, podatke, sadržaje i stvari. Računarstvo visokih performansi odnosi se na računalne sustave s iznimno visokom računalnom snagom koja može riješiti složene i zahtjevne probleme. U digitalnom dobu napredno računarstvo i industrija velikih podataka je u središtu velikih postignuća i inovacija te strateški resurs za budućnost Europe. Ove tehnologije su postale ključne za  napredak u gospodarstvu, neovisno o tome je li riječ o zemljopisnim informacijama, statistici, podacima o istraživanju, vremenskim mijenama, prometu, potrošnji energije, financijskim transakcijama ili zdravstvenim podacima. Poboljšana analitika i obrada podataka, posebno velikih podataka, omogućit će preobrazbu europske uslužne industrije stvaranjem širokog spektra inovativnih informacijskih proizvoda i usluga te smanjenjem troškova i povećanjem učinkovitosti. Međunarodni svemirski kontekst brzo se mijenja – globalno tržišno natjecanje raste s novim sudionicima koji donose nove ambicije u području svemirskih tehnologija s većim sudjelovanjem privatnog sektora. Velike tehnološke promjene kao što su digitalizacija, minijaturizacija, umjetna inteligencija i lansirni sustavi koji se mogu ponovno upotrijebiti prekidaju tradicionalne poslovne modele u svemirskom sektoru, smanjuju troškove pristupa svemiru i njegovo korištenje. Europski svemirski sektor potrebno je prilagoditi kako bi se iskoristile poslovne mogućnosti koje proizlaze iz tih promjena te poticati ulaganja u svemirski ekosustav kako bi EU i dalje bila svemirska sila.

Druga kategorija su tehnologije za ubrzavanje gospodarskih i društvenih tranzicija koju čine: kružne industrije, niskougljične i čiste industrije i nove usluge iz svemirskih tehnologija za civilne potrebe.

Suština koncepta kružnih industrija je u sustavu gdje se vrijednost proizvoda, materijala i resursa održava što je moguće dulje, a otpad se svodi na najmanju moguću mjeru. Istraživanja i inovacije trebale bi biti usmjerene na tijekove cjelovitog životnog ciklusa proizvoda ili materijala kako bi se spriječili novi i veći tokovi otpada, riješio problem manjka resursa i nestabilnosti cijena (provedba kružnih lanaca opskrbe, reciklaže, predvidljiva održavanja i popravci, stvaranje okruženja industrijske simbioze). Industrije će morati koordinirati inovacije i ulaganja u sustave čistih i niskougljičnih postrojenja s mnogo većim udjelom obnovljivih izvora energije. Potrebne tehnologije uključuju prelazak na dekarboniziranu energiju i sirovine, uporabu vodika, katalizu i umjetnu fotosintezu, upotrebu otpadnih toplina i materijala za ponovnu obradu i recikliranje i ostale prilagodbe koje je potrebno razviti i validirati u industrijski relevantnim i operativnim okruženjima prije prvog uvođenja na tržište EU-a. Ovaj dio klasterske aktivnosti je usko povezan s potporom industrijskim objektima u energetskoj tranziciji u okviru klastera 5 Klima, energija i mobilnost. Nove usluge iz svemirskih tehnologija također će ubrzati gospodarsku i društvenu tranziciju u područjima pametne mobilnosti, smanjenju emisija CO2, povezivosti infrastruktura te integraciju s drugim tehnologijama (G5). Usluge sustava EU-a za promatranje zemlje (Copernicus) nastojat će se unaprijediti kako bi se razvili novi elementi usluga i proizvoda s međusektorskom primjenom kao što su: ublažavanje klimatskih promjena, praćenje stakleničkih plinova, praćenje informacija iz okoliša, poljoprivrede, sigurnosti i urbanističkog planiranja. Veliki naglasak je i na daljnjem razvoju tehnologije senzora i obrade podataka, boljeg upravljanja svemirskim prometom, vremenskim uvjetima i objektima u blizini Zemlje. Aktivnosti istraživanja i inovacija pripremit će se za sljedeću generaciju i aplikacije europskih globalnih navigacijskih satelitskih sustava (Galileo/EGNOS) kojima će se osigurati precizno pozicioniranje, navigacija i vremenski raspored čime će se ostvariti inteligentna mobilnost. Aktivnostima istraživanja i inovacija podržavat će se korisnička oprema i sustavna rješenja za svemirsku i zemaljsku infrastrukturu za satelitske komunikacije za vladine aktere EU-a (GOVSATCOM) te građane i poduzeća. Globalno konkurentni svemirski sektor kojim se jača suverenitet EU-a ostvarit će se u suradnji s Agencijom Europske unije za svemirski program  (EUSPA) i Europskom svemirskom agencijom (ESA).

Jedan od najvažnijih dijelova budućih projektnih prijedloga bit će dio posvećen očekivanom učinku nastalom provođenjem projektnih aktivnosti. Učinci bi trebali biti usklađeni i odražavati prioritete politike EU-a. Postizanje učinka igra vrlo važnu ulogu u svim dijelovima okvirnog programa, a u klasteru digitalizacije, industrije i svemirskih tehnologija mogu se izdvojiti šest glavnih očekivanih učinaka definiranih strateškim planiranjem, a svaki očekivani učinak povezan je sa određenom destinacijom (D) kao setom aktivnosti koje doprinose ostvarenju očekivanih učinaka:

S obzirom na to da europska industrija ulaže manje od svojih globalnih konkurenata, posebno u područjima visoke tehnologije te uzimajući u obzir potrebu za ubrzanjem industrijske transformacije u klimatski neutralne i kružne industrije, ovaj je klaster ključan za mobilizaciju industrije i poticanje većih javnih i privatnih ulaganja prema zajedničkim ciljevima. Jedan od instrumenata ostvarivanja zajedničkih ciljeva su i partnerstva. Za razliku od standardnih poziva u radnim programima, partnerstva omogućavaju ciljaniju suradnju industrije među sektorima i vrijednosnim lancima na temelju unaprijed definiranih ciljeva i smanjuju rascjepkanost ulaganja u istraživanje kako na nacionalnom tako i na nivou EU-a. To je preduvjet za postizanje, primjerice, ciljeva kružnog gospodarstva u kojima je od vitalne važnosti međusektorska suradnja uz suradnju u lancu vrijednosti. O partnerstvima u okviru ovog klastera možete pročitati u dijelu Partnerstva u Obzor Europa

U ovom klasteru nastojat će se ostvariti tri opća cilja u sinergiji s drugim instrumentima i inicijativama EU-a: osiguranje konkurentske prednosti i suverenosti industrije EU-a, ostvarenje klimatski neutralne, kružne i čiste industrije te osiguranje potpore razvoju vještina, etičkih načela u skladu s europskim socijalnim i humanističkim vrijednostima i društvenom uključenosti. Najvažniji pristup tehnološkom razvoju EU-a je svakako pristup usmjeren na čovjeka (human centered approach). Ideja o razvoju koja je usredotočena na čovjeka podrazumijeva da prioritet gospodarskog razvoja treba biti posebno usmjeren na ljudska bića što podrazumijeva da postoji normativni globalni imperativ kojim se zahtijeva priznavanje i usvajanje ljudskog prava na razvoj.