Europska komisija objavila je izvješće o ocjeni napretka, postignuća i učinka pet misija EU-a na sredini provedbenog razdoblja (COM(2026) 467 final), popraćeno radnim dokumentom službi Komisije (SWD(2026) 275 final). Procjena se nadovezuje na Izvještaj iz 2023. „Dvije godine misija EU-a: procjena napretka i daljnji koraci" i daje ažuriran, sveobuhvatan pregled napretka od tada. Zaključak je ohrabrujuć: sve misije dobro napreduju prema ciljevima za 2030., a model misija pokazao se kao djelotvoran način da se znanstvene i tehnološke inovacije pretoče u konkretna rješenja koja se testiraju i primjenjuju u stvarnim uvjetima diljem Europe.

Pet misija EU-a pokrenuto je 2021. u okviru programa Obzor Europa kao nova inicijativa posvećena gorućim društvenim izazovima — klimatskim promjenama, zdravlju tla i voda te raku. Njihovi jasni, ambiciozni i vremenski određeni ciljevi pomažu u mobilizaciji koordiniranog djelovanja i podupiru dugoročnu društvenu preobrazbu. Donosimo pregled napretka po svakoj od pet misija.

Prilagodba klimatskim promjenama
Ovo je prva misija koja je već premašila svoj cilj za 2030. Umjesto predviđenih 150, poduprla je 292 regionalna i lokalna tijela u prilagodbi klimatskim promjenama i okupila jednu od najvećih koalicija za otpornost dosad viđenih na razini EU-a, uz suradnju s više od 600 regija i lokalnih tijela. Trenutačno 185 njih demonstrira gotovo 1000 inovativnih rješenja u stvarnim uvjetima, dok se još 112 područja priprema za širenje uspješnih pristupa. Uspostavljeno je i 27 nacionalnih centara za prilagodbu koji povezuju europsku, nacionalnu i regionalnu razinu.

Rak
Misija je na dobrom putu da poboljša živote 2,3 milijuna ljudi do 2030., a puni cilj od 3 milijuna dosegnut će se financiranjem dodatnih projekata. Sve države članice i tri pridružene zemlje uključile su se u uspostavu Mreže nacionalnih centara misije, čime je pokazana iznimna razina političke predanosti. Do kraja 2026. očekuje se 19 uspostavljenih centara, a među zemljama u kojima centar uskoro počinje s radom nalazi se i Hrvatska. U razdoblju 2021. – 2024. financirana su 62 projekta u iznosu od 480 milijuna EUR, s rezultatima poput 23 višedržavna klinička ispitivanja i 40 novih alata za prevenciju, otkrivanje i liječenje.

Oceani i vode
Misija bilježi napredak u svim ciljevima EU-a za 2030. povezanima s bioraznolikošću, smanjenjem onečišćenja i klimatski neutralnim plavim gospodarstvom. Razvila je 121 inovativno rješenje ispitano na 349 demonstracijskih lokacija, uključila 86 regija u njihovu primjenu i prikupila više od 1000 obveza dionika u okviru Povelje misije. Dovršeno je i projektiranje osnovne infrastrukture Europskog digitalnog blizanca oceana, koja je sada dostupna svima i za koju se očekuje da će do 2030. postati potpuno operativna javna usluga. Rezultati misije čine temelj Europskog pakta o oceanima i Europske strategije za otpornost vodoopskrbe.

Gradovi
Čak 107 gradova osmislilo je klimatske ugovore za gradove — pakete političkih obveza, akcijskih planova i planova ulaganja. Ti gradovi zajedno predviđaju smanjenje emisija od približno 199,68 MtCO₂e do 2030., što odgovara ukupnim godišnjim emisijama Austrije, Rumunjske i Slovačke. Misija je uvela novi okvir za urbano upravljanje u području klime, prepoznat u Agendi EU-a za gradove, te preko Glavnog centra i Europske investicijske banke mobilizirala znatna sredstva za ulaganja gradova. Izvješće realno napominje da je za punu klimatsku neutralnost do 2030. potrebno još mnogo rada.

Tlo
Misija napreduje prema cilju od 100 živih laboratorija: 45 ih je već uspostavljeno, a odabir još 60 – 70 je u tijeku, pa se očekuje da će cilj biti premašen. Živi laboratoriji okupljaju više od 500 stvarnih lokacija — poljoprivrednih gospodarstava, šuma i urbanih čestica — iz 24 zemlje. Misija je prvi put iznijela dokaze da je 62 % tla u EU-u u nezdravom stanju i tako snažno skrenula političku pozornost na to pitanje. Uspostavila je i sustav praćenja s 19 pokazatelja koji izravno podupire provedbu Direktive o praćenju i otpornosti tla te zajedničke poljoprivredne politike.

Što slijedi
Misije su sazrele u funkcionalan model koji povezuje politiku, znanost i lokalnu provedbu, a sve se više oslanjaju na njih i druge inicijative EU-a. Kako budu prelazile iz faze eksperimentiranja u fazu širenja i primjene rješenja, očekuje se da će rasti i njihova sposobnost privlačenja ulaganja izvan programa Obzor Europa. Komisija je u nacrtu Uredbe o programu Obzor Europa za razdoblje 2028. – 2034. predložila nastavak financiranja misija, čime one ostaju u središtu europske istraživačke i inovacijske politike i u sljedećem razdoblju.

Više informacija na poveznici Europske komisije.