Pristupačnost
Pristupačnosti
loading

Europski zeleni plan

Krajem 2019. godine Europska komisija predstavila je Europski zeleni plan kao novu strategiju rasta kojom se EU želi preobraziti u klimatski neutralno, pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom.

Europski zeleni plan

Glavni cilj Europskog zelenog plana je da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. godine. Ostvarenje tog cilja podrazumijeva transformaciju europskog društva i gospodarstva koja mora biti isplativa, pravedna i socijalno uravnotežena.

Komunikacija o Europskom zelenom planu sadrži okvirni plan s mjerama za unaprjeđenje učinkovitog iskorištavanja resursa prelaskom na čisto kružno gospodarstvo te za zaustavljanje klimatskih promjena, obnovu biološke raznolikosti i smanjenje onečišćenja. U njemu se navode potrebna ulaganja i dostupni financijski alati i objašnjava kako osigurati pravednu i uključivu tranziciju.

Europski zeleni plan obuhvaća sve gospodarske sektore, a posebice promet, energetiku, poljoprivredu, održavanje i gradnju zgrada te industrije kao što su proizvodnja čelika, cementa, tekstila i kemikalija te IKT. Plan je preispitati svaki postojeći zakon u pogledu klimatskih vrijednosti, a također uvesti i novi zakon o kružnom gospodarstvu, obnovi zgrada, biološkoj raznolikosti, poljoprivredi i inovacijama. Ističe se potreba za cjelovitim pristupom u kojem sva djelovanja i politike EU-a doprinose ciljevima tog plana te će se u skladu sa zelenim planom sve postojeće politike povezane s ciljem postizanja klimatske neutralnosti preispitati i, kada to bude potrebno, revidirati kako bi odražavale veće klimatske ambicije.

Klimatske ambicije
Europskim propisom o klimi Komisija predlaže da se cilj ostvarivanja klimatske neutralnosti EU-a do 2050. godine unese u zakonodavstvo i da se uspostavi okvir potreban za postizanje tog cilja. Cilj je tog prijedloga osigurati da svi sektori gospodarstva i društva doprinose postizanju nulte neto stope emisija do 2050. godine, a u njemu je sadržan i okvir za ocjenu napretka prema tom cilju.

Komisija je u rujnu 2020. godine izmijenila svoj prvotni prijedlog europskog propisa o klimi kako bi uključila revidirani cilj smanjenja emisija EU-a od najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. do 2030. godine. Europsko vijeće raspravljalo je u listopadu 2020. godine o cilju smanjenja emisija koji je predložila Komisija i o mjerama potrebnima za postizanje tog cilja. Čelnici i čelnice odlučili su ponovno razmotriti to pitanje na sastanku Europskog vijeća u prosincu s ciljem postizanja dogovora o novom cilju smanjenja emisija za 2030. godinu.

Čista energija
Da bi Europska unija postigla svoj cilj klimatske neutralnosti, potrebno je prije svega dekarbonizirati energetski sustav. Proizvodnja i upotreba energije u gospodarskim sektorima izvor su više od 75 % emisija stakleničkih plinova u EU-u. Stoga je potrebno razviti energetski sektor koji se uglavnom temelji na obnovljivim izvorima uz postupno ukidanje upotrebe ugljena i dekarbonizaciju plina. Istovremeno, opskrba energijom u EU-u mora biti sigurna i cjenovno pristupačna za potrošače i poduzeća. Kako bi se to ostvarilo, ključno je osigurati potpunu integraciju, međupovezanost i digitalizaciju europskog energetskog tržišta uz poštovanje tehnološke neutralnosti.

Europska komisija je 2020. godine predstavila svoju strategiju za zeleniju, čistiju energetsku budućnost. Strategija EU-a za integraciju energetskih sustava služi kao okvir za energetsku tranziciju koja obuhvaća mjere za postizanje kružnijeg sustava i mjere za provedbu veće izravne elektrifikacije kao i za razvoj čistih goriva (uključujući vodik).

Države članice predstavile su svoje revidirane energetske i klimatske planove do kraja 2019. godine u kojima je trebalo utvrditi ambiciozne nacionalne doprinose ciljevima na razini EU-a. Godine 2023. nacionalni klimatski i energetski planovi trebat će se ažurirati kako bi se države članice pridržavale klimatskih ciljeva EU-a za 2030. godinu. Ključna načela uključuju: dati prioritet energetskoj učinkovitosti, razviti energetski sektor zasnovan uglavnom na obnovljivim izvorima kako bi se osigurala pristupačna opskrba EU energijom i imati potpuno integrirano, međusobno povezano digitalizirano tržište energije EU-a.

Održiva industrija
Sljedeće ciljno područje za postizanje klimatskih ciljeva EU-a je uvođenje industrijske politike kružnog gospodarstva. U ožujku 2020. godine EU je predstavila Europsku industrijsku strategiju kako bi se suočila s dvostrukim izazovom zelene i digitalne transformacije. Zajedno s Industrijskom strategijom, novi akcijski plan za kružno gospodarstvo pridonijet će modernizaciji gospodarstva EU-a i iskorištavanju mogućnosti kružnoga gospodarstva za domaće i globalno gospodarstvo. Glavni cilj novog okvira politike je poticanje razvoja vodećih tržišta za klimatski neutralne i kružne proizvode, u EU-u i izvan nje. Uvođenjem politike 'održivih proizvoda' koja će se usredotočiti na smanjenje rasipanja materijala cilj je osigurati ponovnu upotrebu proizvoda i pojačanje procesa recikliranja. Materijali na koje se posebno fokusira uključuju tekstil, građevinarstvo, vozila, baterije, elektroniku i plastiku.

Izgradnja i obnova
Ovo je područje politike usmjereno na proces izgradnje i obnove s obzirom na njihove trenutno neodržive metode. Udio energije za zgrade u potrošenoj energiji iznosi 40 %. Stoga se plan usredotočuje na promicanje uporabe energetski učinkovitih zgrada kao što su zgrade s klimatskom zaštitom, povećanje digitalizacije i provođenje pravila o energetskim svojstvima zgrada. Današnja godišnja stopa obnove zgrada trebat će se barem udvostručiti kako bi se ostvarili ciljevi EU-a u području energetske učinkovitosti i klime. Komisija planira strogo provoditi zakonodavstvo koje se odnosi na energetska svojstva zgrada.

Održiva i pametna mobilnost
Smanjenje emisija iz prometa još je jedno ciljno područje u okviru Europskog zelenog plana s obzirom na to da promet proizvodi četvrtinu emisija stakleničkih plinova u EU-u te je njegov udio i dalje u porastu. Da bi se postigla klimatska neutralnost, potrebno je do 2050. godine smanjiti emisije u prometu za 90 %. U svrhu rješavanja ovog izazova Komisija je predstavila svoju Strategiju za održivu i pametnu mobilnost. Ističe se kako svi načini prijevoza moraju postati održiviji, uz veću dostupnost zelenih alternativnih opcija i odgovarajuće poticaje za poticanje tranzicije, a konkretne ključne etape pomoći će da se europski prometni sustav održi na pravom putu prema pametnoj i održivoj budućnosti. Kako bi se ubrzala proizvodnja i uporaba održivih alternativnih goriva za promet, Komisija će podržati daljni napredak izgradnje infrastrukture za alternativna goriva te će, što je prije moguće, pokrenuti nove linije financiranja. Preispitat će se i po potrebi doraditi zakonodavne mogućnosti za poticanje proizvodnje i opskrbe održivim alternativnim gorivima za različite vrste prometa. Iznimno je bitno povećanje kapaciteta željeznica i unutrašnjih plovnih putova. Naglasak je na poticanju multimodalnog prijevoza. Planira se revizija zakonodavstva o standardima za emisiju CO2 za automobile, a paralelno s tim i primjena europskog trgovanja emisijama u cestovnom prometu.

Od polja do stola: pravedan i zdrav prehrambeni sustav održiv za okoliš
Proizvodnja hrane uzrokuje onečišćenje zraka, vode i tla, pridonosi gubitku biološke raznolikosti i klimatskim promjenama te troši prekomjerne količine prirodnih resursa dok se znatan dio hrane rasipa. Loša prehrana istovremeno doprinosi pretilosti i bolestima poput raka. Strategija Od polja do stola obuhvaća sve faze prehrambenog lanca i priprema teren za izradu održivije prehrambene politike. Podupirat će se djelovanje europskih poljoprivrednika i ribara u borbi protiv klimatskih promjena, zaštiti okoliša i očuvanju biološke raznolikosti. Ističe se potreba za višom razinom ambicije za znatno smanjenje upotrebe i rizika kemijskih pesticida te upotrebe gnojiva i antibiotika. Ova strategija  pridonijet će i ostvarenju kružnoga gospodarstva. Njome će se nastojati smanjiti utjecaj sektora prerade hrane i maloprodaje na okoliš djelovanjem u području prijevoza, skladištenja, pakiranja i rasipanja hrane. To će uključivati borbu protiv prijevara s hranom uključujući jačanje provedbe i istraživačkih kapaciteta na razini EU-a te pokretanje postupka za utvrđivanje novih inovativnih prehrambenih proizvoda i hrane za životinje kao što su plodovi mora na bazi algi. Naposljetku, strategijom Od polja do stola nastojat će se poticati održiva potrošnja hrane i promicati cjenovno pristupačna zdrava hrana za sve.

Uklanjanje onečišćenja
Za stvaranje netoksičnog okoliša treba više djelovati na sprečavanju onečišćenja te uvesti mjere za čišćenje i uklanjanje onečišćenja pa će Komisija 2021. donijeti akcijski plan za postizanje nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla. Provedbom strategije Od polja do stola smanjit će se onečišćenje uzrokovano viškom hranjivih tvari. Osim toga Komisija će predložiti mjere za rješavanje problema onečišćenja od otjecanja gradskih voda i novih ili posebno štetnih izvora onečišćenja kao što su mikroplastika i kemikalije uključujući farmaceutske proizvode. Preispitat će se mjere EU-a za rješavanje problema onečišćenja iz velikih industrijskih postrojenja, evaluirat će se postojeće zakonodastvo o kvaliteti zraka, a kako bi se uspostavio netoksičan okoliš Komisija će predstaviti strategiju o kemikalijama za održivost.

Bioraznolikost
Strategija zaštite biološke raznolikosti Europske unije donijet će se 2021. godine. Upravljanje šumama i pomorskim područjima, zaštita okoliša i rješavanje problema gubitaka vrsta i ekosustava su aspekti ovog ciljnog područja. Namjera je da se obnova pogođenih ekosustava pokrene primjenom metoda organskog uzgoja, poticanjem procesa oprašivanja, vraćanjem slobodnog toka rijeka, smanjenjem pesticida koji štete okolnim divljim životinjama i pošumljavanjem.

Kako će se financirati Europski zeleni plan?
Za postizanje ciljeva Europskog zelenog plana bit će potrebna znatna dodatna ulaganja. Komisija je procijenila da će za postizanje trenutačnih klimatskih i energetskih ciljeva do 2030. godine biti potrebna dodatna godišnja ulaganja u iznosu od 260 milijardi eura, odnosno oko 1,5 % BDP-a iz 2018. Javni i privatni sektor trebat će održavati te investicijske tokove niz godina.

Komisija je početkom 2020. godine predstavila Plan ulaganja u održivu Europu kako bi pomogla osigurati potrebna financijska sredstva. U njemu će se kombinirati namjenska financijska sredstva za potporu održivim ulaganjima i prijedlozi za poboljšanje regulatornog okvira. Proračun EU-a (s obzirom na obvezu da se 25 % usmjeri na djelovanja u području klime) i aktivnosti Europske investicijske banke (EIB) bit će potpora Planu ulaganja u održivu Europu zajedno s nacionalnim izvorima financiranja.

U financiranju zelene tranzicije poticat će se sudjelovanje privatnog sektora. Komisija će u trećem tromjesečju 2020. predstaviti strategiju zelenog financiranja koja će se usredotočiti na niz mjera za promicanje i mobilizaciju održivog privatnog financiranja.

U okviru Plana ulaganja u održivu Europu Komisija je predstavila Mehanizam za pravednu tranziciju koji je najvažniji alat za pravednu tranziciju prema klimatski neutralnom gospodarstvu pri kojoj nitko neće biti zapostavljen. Iako će svim regijama trebati financijska pomoć, u okviru ovog Mehanizma u razdoblju 2021. – 2027. mobilizirat će se najmanje 100 milijardi eura u obliku ciljane potpore za ublažavanje socioekonomskih posljedica tranzicije u najpogođenijim regijama. Mehanizmom se planira potaknuti potrebna ulaganja kako bi se pomoglo radnicima i zajednicama koje ovise o industriji fosilnih goriva. Pored toga, iz proračuna EU-a izdvajaju se znatna sredstva putem instrumenata koji su izravno relevantni za tranziciju. Mehanizam za pravednu tranziciju obuhvaćat će tri glavna izvora financiranja:

  1. Fond za pravednu tranziciju za koji će se izdvojiti nova sredstva EU-a u iznosu od 7,5 milijardi eura i koji je jedan od prioriteta iz prijedloga Komisije za sljedeći dugoročni proračun EU-a. Kako bi mogle povući svoj dio sredstava iz Fonda, države članice moraju u dijalogu s Komisijom izraditi teritorijalne planove za pravednu tranziciju te u njima utvrditi teritorije kojima je potrebna pomoć. Bespovratna sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju prvenstveno su namijenjena regijama. Konkretno, davat će se potpora radnicima za razvoj vještina i kompetencija za tržište rada budućnosti, a MSP-ovima, novoosnovanim poduzećima i inkubatorima pomoći u stvaranju novih gospodarskih prilika u tim regijama. Podupirat će se i ulaganja u prelazak na čistu energiju, primjerice ulaganja u energetsku učinkovitost.
  2. Poseban program za pravednu tranziciju u okviru programa InvestEU kojim će se mobilizirati ulaganja u vrijednosti do 45 milijardi eura. Cilj je privući ulaganja iz privatnog sektora, uključujući ulaganja u održivu energiju i promet kako bi se gospodarstvima u tim regijama osigurali novi izvori rasta. 
  3. Instrument za kreditiranje u javnom sektoru uz uključivanje Europske investicijske banke koji se podupire iz proračuna EU-a omogućit će mobilizaciju ulaganja u iznosu 25 – 30 milijardi eura. Tim će se instrumentom osigurati zajmovi za javni sektor, primjerice za ulaganja u mreže centraliziranoga grijanja i obnovu zgrada.

Mehanizam za pravednu tranziciju ne nudi samo financijska sredstva: preko platforme za pravednu tranziciju Komisija će davati tehničku podršku državama članicama i ulagateljima te uključiti relevantne zajednice, lokalna tijela, socijalne partnere i nevladine organizacije.

Europski sporazum o klimi
Uz nacionalne politike i propise, važnu ulogu u ostvarivanju ciljeva Europskog zelenog plana imaju građani, zajednice i organizacije iz svih sektora našeg društva i gospodarstva. U tu će svrhu u okviru Europskog zelenog plana Komisija pokrenuti Europski sporazum o klimi kako bi svi mogli aktivno sudjelovati u oblikovanju novih klimatskih mjera, razmjeni informacija, pokretanju lokalnih aktivnosti i predstavljanju rješenja koja se mogu primijeniti i drugdje. Cilj je Europskog sporazuma o klimi uključiti građane i zajednice u djelovanja za klimu i okoliš. Informirat će se, inspirirati i poticati suradnja ljudi i organizacija, od nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela do poduzeća, sindikata, organizacija civilnog društva, obrazovnih ustanova, istraživačkih i inovacijskih organizacija, skupina potrošača i pojedinaca. Europski sporazum o klimi temeljit će se na postojećim aktivnostima i pojačati ih, poticati nove aktivnosti i njihovo prihvaćanje te će nuditi mogućnosti za učenje, razmjenu, zajedničko stvaranje i suradnju. Europski sporazum o klimi pokrenut će se u posljednjem tromjesečju 2020. godine.